post

Svjetski meterološki dan obilježava se danas s temom „Ocean, naša klima i vrijeme“. Ovime Svjetska meteorološka organizacija (WMO) stavlja u središte pažnje poveznicu između oceana, klime i vremena unutar Zemljinog sustava.

„Nadam se da će Pariški sporazum i naši napori biti djelotvorni i da ćemo zaustaviti klimatske promjene i njihov utjecaj na oceane i mora“, poručio je ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić.

Upravo započinje Dekada znanosti o oceanima za održivi razvoj Ujedinjenih naroda (2021. – 2030.) čime se želi na globalnoj razini ubrzati stvaranje inovativnih i transformativnih ideja koje će podržati održivi razvoj.

Postoji čvrsta povezanost oceana s atmosferom te je razumijevanje te veze od vitalne važnosti za predviđanje vremenskih i klimatskih uvjeta. Oceani absorbiraju solarnu energiju te se hlade i griju određenim intenzitetom što izravno utječe na vertikalne i horizontalne struje u oceanu. Vremenske prognoze, prije svega one srednjoročne i dugoročne, temelje se na promatranjima oceana i interakcijama između oceana i atmosfere.

Međutim, u zadnjih dvadesetak godina stvari se ubrzano mijenjaju zbog porasta emisije stakleničkih plinova što utječe na brži rast prosječne temperature na površini zemlje, koja je već iznad 1oC u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Porast atmosferske temperature uzrokuje klimatske promjene, a posljedice su brojne te se vide i na oceanima: porast razine oceana, poplave, erozija i zaslanjivanje obalnog područja, porast temperature i zakiseljavanje čime je ugrožena produktivnost mora.

„Otprilike četvrtina CO2 emitirana kroz različite ljudske aktivnosti zadržava se u oceanima gdje se otapa i tone u njegove duboke dijelove. Time se mijenja kemija morske vode, oceani se zakiseljavaju, koraljni grebeni odumiru, a s njima i milijuni životinjskih vrsta“, rekla je ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Dunja Mazzocco Drvar.

Utjecaji i rizici klimatskih promjena za Hrvatsku opisani su u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama, a navedeni rizici za oceane su također relevantni za Jadransko more. Definirane su prioritetne mjere, koje će se operacionalizirati kroz Akcijski plan. Kroz specijaliziranu mrežnu stranicu Ministarstvo komunicira problematiku prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj nastojeći povezati sve stručnjake i druge dionike u društvu na poduzimanje mjera prilagodbe: https://prilagodba-klimi.hr/.

Važno je da je kroz Pariški sporazum postignut globalni dogovor da se snažno ograniči emisija stakleničkih plinova kako bi se porast prosječne temperature zadržao dosta ispod 2o C, po mogućnosti do 1.5oC, do 2050. u odnosu na predindustrijsko razdoblje. S tim je ciljem EU najavila postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Obilježavanje Svjetskog meteorološkog dana