Pored osam nacionalnih parkova, u Hrvatskoj imamo i 12 parkova prirode iznimne ljepote. To su Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Telašćica, Velebit, Vransko jezero, Učka, Žumberak-Samoborsko gorje, Lastovsko otočje te Dinara
https://bnm-portal.com/danas-obiljezavamo-europski-dan-parkova-cuvajmo-nase-prirodno-bogatstvo/
Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi ukazali na bioraznolikost kao globalnu vrijednost od neprocjenjivog značaja za sadašnje i buduće generacije. Također, ovaj nadnevak je i spomen na usvajanje Konvencije o biološkoj raznolikosti, jednog od najvažnijih međunarodnih propisa u području zaštite prirode, čiji je cilj očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje njenih komponenti te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora. Međunarodni dan bioraznolikost svake se godine posvećuje jednoj ključnoj temi vezanoj uz bioraznolikost kao što je poljoprivreda, klimatske promjene, invazivne strane vrste ili šume.
Tajništvo Konvencije o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD) je za obilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti 2021. godine odabralo slogan „Mi smo dio rješenja“ („We’re part of the solution“). To je nastavak prošlogodišnje teme „Naša rješenja su u prirodi“, kojom se htjelo istaknuti da biološka raznolikost ostaje glavni odgovor na nekoliko izazova održivog razvoja. Od rješenja zasnovanih na prirodi koja nam pomažu pri ublažavanju klimatskih promjena, preko rješavanja zdravstvenih problema do omogućavanja sigurnosti hrane i vode te održive egzistencije, bioraznolikost je temelj za izgradnju bolje i sigurnije budućnosti.
Prošla je pandemijska godina bila godina za razmišljanje, nove prilike i rješenja – godina u kojoj je svijet, više nego ikad dosad, trebao izraziti snažnu volju za globalnim okvirom koji će „saviti krivulju“ gubitka biološke raznolikosti za dobrobit ljudi i cjelokupnog života na Zemlji. Globalna zajednica suočila se s potrebom preispitivanja svog odnosa prema prirodnom svijetu, a unatoč svom tehnološkom napretku pandemija nam je pokazala da potpuno ovisimo o zdravim ekosustavima koji nam osiguravaju sve što nam je potrebno za život. Upravo zbog toga, prošlogodišnjom temom „Naša rješenja su u prirodi“ htjela se naglasiti važnost solidarnosti i suradnje na svim razinama s ciljem izgradnje održive budućnosti i života u skladu s prirodom. Također, naglasak je stavljen na važnost ljudskog zdravlja i njegovu ovisnost o bioraznolikosti, s obzirom da je velik broj svjetskih znanstvenika potvrdio teoriju kako je trenutna pandemija CoViD-19 povezana s poremećajem ravnoteže u okolišu i sa svime što se u njemu događa.
Ključne poruke ovogodišnjeg Međunarodnog dana bioraznolikosti su sljedeće:
• Svi mi moramo odigrati svoju ulogu u postizanju vizije o životu u skladu s prirodom
• Dio smo prirode pa moramo biti dio rješenja za gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene
• Ljudske aktivnosti potiču gubitak biološke raznolikosti i degradaciju prirode, ali mi možemo djelovati kako bismo to preokrenuli
• Globalni okvir biološke raznolikosti nakon 2020. pruža priliku za resetiranje našeg odnosa s prirodom
• Za rješavanje naših međusobno povezanih ekoloških izazova potreban nam je cjelovit pristup i uključenost cijelog društva
• Ulaganje u zeleni oporavak koristit će ljudima i prirodi te smanjiti rizik od budućih pandemija
• Pandemija CoViD-19 ukazala nam je na važnost osiguranja dobrobiti ljudi i našeg zajedničkog planeta
• Globalni okvir biološke raznolikosti nakon 2020. je dio rješenja
• Pandemija CoViD-19 pokazala je da svijet treba surađivati na rješavanju naših zajedničkih izazova te da svi možemo biti dio rješenja.
Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti (International Day for Biological Diversity – IDB) s ciljem poboljšanja razumijevanja i jačanja svijesti o pitanjima bioraznolikosti kao globalnoj vrijednosti od neprocjenjivog značaja za sadašnje i buduće generacije.
Istog se dana obilježava i usvajanje Konvencije o biološkoj raznolikosti, jednog od najvažnijih međunarodnih propisa u području zaštite prirode, čiji je cilj očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje njenih komponenti te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora.
Uz obilježavanje Međunarodnog dana bioraznolikosti, u našoj se zemlji 22. svibnja obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. godine proglasio Sabor Republike Hrvatske. Taj dan se svake godine uobičajeno obilježava raznim odgojnim, obrazovnim, rekreativnim, stručnim te drugim aktivnostima koje organiziraju nadležno ministarstvo, javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima te mnoge udruge i drugi dionici.
Kako bi se povećala svijest o značenju pčela za očuvanje prirodne ravnoteže i opstanak čovječanstva na današnji se dan od 2017. godine obilježava Svjetski dan pčela. Ujedinjeni narodi usvojili su rezoluciju koju je predložila Republika Slovenija, a prihvatile sve članice EU te ostale zemlje svijeta.
Na današnji je dan 1734. godine rođen slavni slovenski zoolog Anton Janša, koji se u Sloveniji smatra jednim od pionira modernog pčelarstva.Austrijska carica Marija Terezija primijetila je njegovu angažiranost i imenovala ga učiteljem u pčelarskoj školi u Beču.
“Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života“, poznata je izjava Alberta Einsteina koju smo svi sigurno barem jednom čuli, a ako ne promijenimo nešto u vezi njihove dobrobiti, mogli bismo na teži način saznati je li ona istinita.
Naime, pad populacije pčela u posljedne vrijeme postala je tema koja sve više zabrinjava, a kako bi se ljude educiralo o njihovoj važnosti, 20. svibnja svake godine obilježava se njihov
U Hrvatskoj danas brojimo 443 tisuće registriranih pčelinjih zajednica, a s onima koje nisu evidentirane brojka dolazi do oko 500 tisuća. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede oko 8 – 10 tisuća tona meda. Pčela je zaslužna za većinu bioraznolikosti na našem planetu, a 70% hrane koju koristimo nastaje upravo njenim oprašivanjem.
Osim što su korisne, pčele su vrlo zanimljivi kukci. Jeste li znali da:
Medonosne pčele (Apis mellifera) imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov njuh je toliko precizan da one mogu razlikovati stotine različitih biljnih sorti.
Pčela zamahne oko 11.400 puta u minuti, zbog čega i čujemo zvuk zujanja.
Prosječna pčela proizvede oko jednu i pol žličicu meda u svom životu, a tokom jednog leta posjeti 50-100 cvjetova.
PČELE VIDE BOLJE OD DRONOVA, ROBOTA I LJUDI
Svaka pčela u koloniji ima jedinstven miris, kako bi je članovi mogli prepoznati.
Pčele radilice su zapravo spolno nerazvijene ženke.
Mozak pčele je ovalnog oblika i velik je kao sjeme sezama, ali to ne znači da one nemaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja, te da nisu sposobne napraviti kompleksne proračune vezane za svoje letove.
Dan planeta Zemlje obilježen je prvi put 22. travnja 1970. godine kako bi se naglasila potreba za očuvanjem prirodnih resursa planeta. Danas ovaj dan obilježava više od 190 zemalja svijeta s ciljem da se ojača svijest svih generacija prema prirodnom okolišu i zaštiti prirode. Mnogobrojnim akcijama nastoji se skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog klimatskih promjena, globalnog onečišćenja, uništavanje ekosustava i ugrožavanja životinjskih i biljnih vrsta.
https://bnm-portal.com/svjetski-je-dan-planete-zemlje/
Svjetski meterološki dan obilježava se danas s temom „Ocean, naša klima i vrijeme“. Ovime Svjetska meteorološka organizacija (WMO) stavlja u središte pažnje poveznicu između oceana, klime i vremena unutar Zemljinog sustava.
„Nadam se da će Pariški sporazum i naši napori biti djelotvorni i da ćemo zaustaviti klimatske promjene i njihov utjecaj na oceane i mora“, poručio je ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić.
Upravo započinje Dekada znanosti o oceanima za održivi razvoj Ujedinjenih naroda (2021. – 2030.) čime se želi na globalnoj razini ubrzati stvaranje inovativnih i transformativnih ideja koje će podržati održivi razvoj.
Postoji čvrsta povezanost oceana s atmosferom te je razumijevanje te veze od vitalne važnosti za predviđanje vremenskih i klimatskih uvjeta. Oceani absorbiraju solarnu energiju te se hlade i griju određenim intenzitetom što izravno utječe na vertikalne i horizontalne struje u oceanu. Vremenske prognoze, prije svega one srednjoročne i dugoročne, temelje se na promatranjima oceana i interakcijama između oceana i atmosfere.
Međutim, u zadnjih dvadesetak godina stvari se ubrzano mijenjaju zbog porasta emisije stakleničkih plinova što utječe na brži rast prosječne temperature na površini zemlje, koja je već iznad 1oC u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Porast atmosferske temperature uzrokuje klimatske promjene, a posljedice su brojne te se vide i na oceanima: porast razine oceana, poplave, erozija i zaslanjivanje obalnog područja, porast temperature i zakiseljavanje čime je ugrožena produktivnost mora.
„Otprilike četvrtina CO2 emitirana kroz različite ljudske aktivnosti zadržava se u oceanima gdje se otapa i tone u njegove duboke dijelove. Time se mijenja kemija morske vode, oceani se zakiseljavaju, koraljni grebeni odumiru, a s njima i milijuni životinjskih vrsta“, rekla je ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Dunja Mazzocco Drvar.
Utjecaji i rizici klimatskih promjena za Hrvatsku opisani su u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama, a navedeni rizici za oceane su također relevantni za Jadransko more. Definirane su prioritetne mjere, koje će se operacionalizirati kroz Akcijski plan. Kroz specijaliziranu mrežnu stranicu Ministarstvo komunicira problematiku prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj nastojeći povezati sve stručnjake i druge dionike u društvu na poduzimanje mjera prilagodbe: https://prilagodba-klimi.hr/.
Važno je da je kroz Pariški sporazum postignut globalni dogovor da se snažno ograniči emisija stakleničkih plinova kako bi se porast prosječne temperature zadržao dosta ispod 2o C, po mogućnosti do 1.5oC, do 2050. u odnosu na predindustrijsko razdoblje. S tim je ciljem EU najavila postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.