post

Prvi nastup Teama Hippocampus na natjecanju u ribolovu šarana

Povijesni trenutak za Udrugu, prvi nastup Teama Hippocampus na natjecanju u ribolovu šarana. Team je osnovan s ciljem zaštite ribljeg fonda, promocije ribolova kao zdravog načina provođenja slobodnog vremena odnosno sporta u suživotu s prirodom.

U okviru svojih djelatnosti team promovira zaštitu ribljeg fonda popularizacijom kroz sport odnosno nastupanjem na natjecanjima koja promoviraju ulovi i pusti pristup ribolovu.. Ekipa je prvi puta nastupila na jezeru Ontario-Zagreb u sastavu Ivan Palajsa i Tomislav Košćak, te moralni vođa Perica Perić pod nazovom CT Hippocampus. Prvenstvo ŠRD PIŠKOR održalo se od 16. do 18. rujna 2022. godine. Od petka u 12 sati do nedjelje u podne 23 ekipe nadmetale su se na jezeru Ontario-Zagreb. Vrijeme, “milenijski potop” rekli bi naši prognostičari, ali ekipa se u niti jednom trenutku nije predala niti posustala u svojim aktivnostima. Više od 35 sati pljuštanja kiše, udara vjetra nije ih spriječilo u postavljanju kampa i napornom radu na natjecanju. Tijekom 48 sati ribolova, po obilnoj kiši (Sava je narasla 4 m u 24 sata), polako su se penjali, padali I ustrajno nastavljali svoj put prema povijesti kao prvi “morski konjici” koji su lovili šarane i to protiv mnogih kontinentalnih prekaljenih starih majstora šaranolova. Konačan plasman na 9. mjesto, ogroman je uspjeh za prvi puta i samo je najava za iduću godinu, odnosno dokaz da i more svoga konjića za utrku ima. Udruga je ponosna na svoje PRVAKE ( oni koji prvi puta predstavljaju Udrugu na nekom natjecanju, za nas su prvaci) i ČESTITA im od srca. Posebno smo ponosni na angažman našeg tima, dvojca na terenu Tomislav Košćak i Ivan Palajsa, te moralnu podršku Perica Perić putem digitalne tehnologije. Koliku požrtvovnost članovi tima imaju pokazuje I angažman Perice koji je odradio prijavni dio I bio na otvorenju natjecanja, po kiši pomogao u postavljanju opreme i doslovno iz blata uskočio u automobil, te krenuo put Slavonije na vjenčanje.

Nakon polučenog uspjeha, tim nastavlja dalje sa svojim uobičajenim aktivnostima i pripremama programa za 2023. godinu. Za kraj uživajte u fotografijama s prvog nastupa Tima Hippocampus na natjecanju u ribolovu šarana, jetero Ontario-Zagreb.

post

Dan planeta Zemlje


Svake godine 22. travnja Dan planeta Zemlje obilježava godišnjicu rođenja modernog ekološkog pokreta 1970. godine.
Ovogodišnja tema Dana planete Zemlje je “Investiraj u našu Planetu” i fokusira se na posljedice klimatskih promjena koje svi već osjećaju, kao i na napore koji se ulažu u svijetu u cilju njihovog ublažavanja.

post

Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi ukazali na bioraznolikost kao globalnu vrijednost od neprocjenjivog značaja za sadašnje i buduće generacije. Također, ovaj nadnevak je i spomen na usvajanje Konvencije o biološkoj raznolikosti, jednog od najvažnijih međunarodnih propisa u području zaštite prirode, čiji je cilj očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje njenih komponenti te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora. Međunarodni dan bioraznolikost svake se godine posvećuje jednoj ključnoj temi vezanoj uz bioraznolikost kao što je poljoprivreda, klimatske promjene, invazivne strane vrste ili šume.

Tajništvo Konvencije o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD) je za obilježavanje Međunarodnog dana biološke raznolikosti 2021. godine odabralo slogan „Mi smo dio rješenja“ („We’re part of the solution“). To je nastavak prošlogodišnje teme „Naša rješenja su u prirodi“, kojom se htjelo istaknuti da biološka raznolikost ostaje glavni odgovor na nekoliko izazova održivog razvoja. Od rješenja zasnovanih na prirodi koja nam pomažu pri ublažavanju klimatskih promjena, preko rješavanja zdravstvenih problema do omogućavanja sigurnosti hrane i vode te održive egzistencije, bioraznolikost je temelj za izgradnju bolje i sigurnije budućnosti.

Prošla je pandemijska godina bila godina za razmišljanje, nove prilike i rješenja – godina u kojoj je svijet, više nego ikad dosad, trebao izraziti snažnu volju za globalnim okvirom koji će „saviti krivulju“ gubitka biološke raznolikosti za dobrobit ljudi i cjelokupnog života na Zemlji. Globalna zajednica suočila se s potrebom preispitivanja svog odnosa prema prirodnom svijetu, a unatoč svom tehnološkom napretku pandemija nam je pokazala da potpuno ovisimo o zdravim ekosustavima koji nam osiguravaju sve što nam je potrebno za život. Upravo zbog toga, prošlogodišnjom temom „Naša rješenja su u prirodi“ htjela se naglasiti važnost solidarnosti i suradnje na svim razinama s ciljem izgradnje održive budućnosti i života u skladu s prirodom. Također, naglasak je stavljen na važnost ljudskog zdravlja i njegovu ovisnost o bioraznolikosti, s obzirom da je velik broj svjetskih znanstvenika potvrdio teoriju kako je trenutna pandemija CoViD-19 povezana s poremećajem ravnoteže u okolišu i sa svime što se u njemu događa.

Ključne poruke ovogodišnjeg Međunarodnog dana bioraznolikosti su sljedeće:

• Svi mi moramo odigrati svoju ulogu u postizanju vizije o životu u skladu s prirodom
• Dio smo prirode pa moramo biti dio rješenja za gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene
• Ljudske aktivnosti potiču gubitak biološke raznolikosti i degradaciju prirode, ali mi možemo djelovati kako bismo to preokrenuli
• Globalni okvir biološke raznolikosti nakon 2020. pruža priliku za resetiranje našeg odnosa s prirodom
• Za rješavanje naših međusobno povezanih ekoloških izazova potreban nam je cjelovit pristup i uključenost cijelog društva
• Ulaganje u zeleni oporavak koristit će ljudima i prirodi te smanjiti rizik od budućih pandemija
• Pandemija CoViD-19 ukazala nam je na važnost osiguranja dobrobiti ljudi i našeg zajedničkog planeta
• Globalni okvir biološke raznolikosti nakon 2020. je dio rješenja
• Pandemija CoViD-19 pokazala je da svijet treba surađivati na rješavanju naših zajedničkih izazova te da svi možemo biti dio rješenja.
Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti (International Day for Biological Diversity – IDB) s ciljem poboljšanja razumijevanja i jačanja svijesti o pitanjima bioraznolikosti kao globalnoj vrijednosti od neprocjenjivog značaja za sadašnje i buduće generacije.
Istog se dana obilježava i usvajanje Konvencije o biološkoj raznolikosti, jednog od najvažnijih međunarodnih propisa u području zaštite prirode, čiji je cilj očuvanje bioraznolikosti, održivo korištenje njenih komponenti te pravedna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora.
Uz obilježavanje Međunarodnog dana bioraznolikosti, u našoj se zemlji 22. svibnja obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. godine proglasio Sabor Republike Hrvatske. Taj dan se svake godine uobičajeno obilježava raznim odgojnim, obrazovnim, rekreativnim, stručnim te drugim aktivnostima koje organiziraju nadležno ministarstvo, javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima te mnoge udruge i drugi dionici.

post

Svjetski je dan pčela

Kako bi se povećala svijest o značenju pčela za očuvanje prirodne ravnoteže i opstanak čovječanstva na današnji se dan od 2017. godine obilježava Svjetski dan pčela. Ujedinjeni narodi usvojili su rezoluciju koju je predložila Republika Slovenija, a prihvatile sve članice EU te ostale zemlje svijeta.
Na današnji je dan 1734. godine rođen slavni slovenski zoolog Anton Janša, koji se u Sloveniji smatra jednim od pionira modernog pčelarstva.Austrijska carica Marija Terezija primijetila je njegovu angažiranost i imenovala ga učiteljem u pčelarskoj školi u Beču.
“Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života“, poznata je izjava Alberta Einsteina koju smo svi sigurno barem jednom čuli, a ako ne promijenimo nešto u vezi njihove dobrobiti, mogli bismo na teži način saznati je li ona istinita.

Naime, pad populacije pčela u posljedne vrijeme postala je tema koja sve više zabrinjava, a kako bi se ljude educiralo o njihovoj važnosti, 20. svibnja svake godine obilježava se njihov

U Hrvatskoj danas brojimo 443 tisuće registriranih pčelinjih zajednica, a s onima koje nisu evidentirane brojka dolazi do oko 500 tisuća. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede oko 8 – 10 tisuća tona meda. Pčela je zaslužna za većinu bioraznolikosti na našem planetu, a 70% hrane koju koristimo nastaje upravo njenim oprašivanjem.

Osim što su korisne, pčele su vrlo zanimljivi kukci. Jeste li znali da:

Medonosne pčele (Apis mellifera) imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov njuh je toliko precizan da one mogu razlikovati stotine različitih biljnih sorti.
Pčela zamahne oko 11.400 puta u minuti, zbog čega i čujemo zvuk zujanja.
Prosječna pčela proizvede oko jednu i pol žličicu meda u svom životu, a tokom jednog leta posjeti 50-100 cvjetova.
PČELE VIDE BOLJE OD DRONOVA, ROBOTA I LJUDI

Svaka pčela u koloniji ima jedinstven miris, kako bi je članovi mogli prepoznati.
Pčele radilice su zapravo spolno nerazvijene ženke.
Mozak pčele je ovalnog oblika i velik je kao sjeme sezama, ali to ne znači da one nemaju izvanrednu sposobnost učenja i pamćenja, te da nisu sposobne napraviti kompleksne proračune vezane za svoje letove.

https://bnm-portal.com/svjetski-je-dan-pcela/